Život i smrt J.F. Kennedya

John Fitzgerald Kennedy rođen je 29. svibnja 1917. godine u Brookline-u, država Massachusetts. Diplomirao je na Harvardu 1940. godine kada odlazi u mornaricu. Prilikom jedne vojne operacije 1943. godine, njegov jurišni brod biva pogođen od strane japanskog razarača. Premda je bio teško ranjen, pomogao je svojim suborcima koji su preživjeli napad preko opasnih voda do sigurnosti.

Nakon rata, postao je demokratski kongresmen za područje Bostona, te je 1953. godine ušao u Senat. Oženio je Jacqueline Bouvier 12. rujna 1953. Nakon što se oporavljao od teške operacije leđa 1955. godine, napisao je knjigu "Profiles in Courage" s kojom je osvojio Pulitzerovu nagradu.

Svoju prvu demokratsku nominaciju za potpredsjednika države umalo je dobio 1956. godine, a četiri godine kasnije dobio je nominaciju za predsjednika SAD-a. Njegovu televizijsku debatu sa republikanskim protukandidatom za predsjednika, Richardom Nixonom, pratili su milijuni gledatelja.

Kennedy je sa nekoliko postotaka glasova pobjedio u toj utrci, te je tako postao prvi rimokatolički predsjednik u povijesti SAD-a. Tijekom govora na inauguraciji,  jedna njegova rečenica postala je legendarnom: " Ne pitaj što država može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za državu".

Njegovi ekonomski programi lansirali su državu prema najvećem rastu nakon drugog svjetskog rata. Prije smrti, planirao je akciju velikih razmjera na manjinu koja je na nepošten način stekla velike količine novca i koja je posjedovala veliku moć. Želio je da Amerika postane prva država koja će provesti revoluciju za izjednačavanje ljudskih prava.

Kad je 22. studenog 1963. godine bio u posjeti Dallasu, u saveznoj američkoj državi Texas, prilikom vožnje u otvorenoj predsjedničkoj limuzini iz zasjede su zapucala dva atentatora. Jedan atentator ga je pogodio u glavu, dok je drugi ubojica pucao u leđa. Pretpostavlja se da je u toj operaciji sudjelovalo šest osoba u tri tima, koji su u snajperskoj zasjedi "dum-dum" metcima pucali na Kennedya.

Tog dana u 13 sati iz bolnice u Dallasu stigla je vijest da je predsjednik Kennedy podlegao ozljedama. Istog dana je potpredsjednik Lyndon Johnson položio prisegu za američkog predsjednika, te je osnovao tzv. "Warrenovu komisiju" koja je trebala otkriti tko su ubojice i tko ih je naručio.

Tek je povjerenstvo, koje je osnovao Kongres, nazvano "Church Committee" u tri godine istraživanja  od 1976. do 1979. godine ustanovilo da iza likvidacije stoje ljudi koji su radili kao vojni obavještajci u CIA-i. Istraga je otkrila da je postojao posebni odjel srednišnje vojno-obavješajne službe koji se bavio atentatima na strane diplomate. -MS